bt_bb_section_bottom_section_coverage_image

JA SAM TVOJA KOŽA

Sve počinje od jedne savršene stanice, jedne koja funkcionira isto kao i 35 bilijuna istih.

Calm, tender. Portrait of beautiful albino woman isolated on white studio background. Beauty, fashion, skincare, cosmetics concept. Copyspace. Well-kept skin, fresh look. Inclusion and diversity.

O MENI

35 bilijuna stanica

2 četvorna metra

3.6 kilograma

3 sloja

>1000 vrsta mikroorganizama

7 osnovnih funkcija

bt_bb_section_top_section_coverage_image
bt_bb_section_bottom_section_coverage_image

Stanice kože su posebne.

Život započinje kao jedna stanica koja se podijelila u dvije stanice koje se dijele na četiri i tako dalje - sve dok ne odrastemo. Tada većina naših stanica prestaje rasti i dijeliti se. No, stanice kože su drugačije.

Od kojih je stanica sačinjena naša koža?

KERATINOCITI
  • čine 90% epidermalnih stanica, proizvode protein keratin (koža, kosa i nokti su keratinizirani) i intercelularne lipide
  • djeluju kao barijera protiv bakterija, parazita, gljivica, virusa, topline, ultraljubičastih (UV) zraka sunca i gubitka vode
MELANOCITI
  • nalaze se u bazalnom sloju epidermisa, proizvode pigment nazvan melanin, koji je odgovoran za različitu boju kože
  • melanin se pakira u male pakete (ili melanosome), koji se zatim prenose u keratinocite
LANGERHANSOVE STANICE
  • makrofagi uključeni u imunološki odgovor, predstavnici imunološkog sustava kože
  • štite organizam sprječavajući ulazak mikroorganizama kroz kožu
MERKELOVE STANICE
  • osjetni mehanoreceptori – živčane stanice koje pomažu osjetiti dodir
bt_bb_section_top_section_coverage_image
bt_bb_section_bottom_section_coverage_image

Svaki dan odbacujemo 500 milijuna stanica kože.

Nove stanice kože nastaju i dijele se u najdubljem sloju epidermisa - točnije, u bazalnom sloju (iz jedne nastaju dvije i tako dalje). Nastale stanice putuju prema gore kako bi postale viši površinski slojevi – prema rožnatom sloju. Prolaskom započinju polagani proces umiranja i odumiranja da bi ih zamijenilo još više novih stanica. Stanice kože su mrtve u rožnatom sloju gdje se kontinuirano ljušte i zamjenjuju novim stanicama iz dubljih slojeva.
bt_bb_section_bottom_section_coverage_image
0123456789001234567890
DANA
Toliko prosječno traje životni ciklus ljudske stanice kože.

Put koji stanica prolazi u 28 dana:

1 Dijeljenje keratinocita u bazalnom sloju

2 Diferencijacija
Nakon što keratinociti napuste bazalni sloj kože, kreće proces diferencijacije koji se naziva keratinizacija. Keratinizacijom dolazi do promjena koje rezultiraju sintezom jedinstvenih proteina (keratin) i lučenjem specifičnih lipida, koji imaju ključnu ulogu u zaštiti epidermalnog sloja.

3 Korneociti
Terminalno diferencirani keratinociti su mrtve stanice ispunjene keratinskim proteinima. Korneociti nastaju pretvorbom iz keratinocita prilikom koje dolazi do gubitka stanične jezgre i organela.

4 Deskvamacija
Drugi naziv za ljuštenje površinskih slojeva kože (rožnatog sloja epidermisa). Nepravilna deskvamacija dovodi do začepljenih pora i upalnih procesa na koži.

A cross section scientific view of eperdermis cells sub layer beneath skin on an isolated background - 3D render

Je li epidermis mrtav?

U zadnjem sloju epidermisa (stratum corneumu) stanice više ne primaju krv ili hranjive sastojke te se on sastoji od 25–30 slojeva mrtvih stanica. Dakle, samo površinski, prvi od pet podslojeva epidermisa, je mrtav.
Zanimljivost

Stanjuju li keratolitici i retinoidi kožu? Odgovor je ne! Ravnoteža između procesa proliferacije i ljuštenja kože koje rezultira cjelovitim obnavljanjem kože otprilike svakih 28 dana, osigurava konstantnu debljinu epidermisa.

bt_bb_section_top_section_coverage_image

JA SAM SLOJEVITA

bt_bb_section_bottom_section_coverage_image

KOŽA.

Najveći i najteži organ našeg tijela.

Dinamičan, funkcionalan i kompleksan sustav koji nam omogućuje kontakt s vanjskim svijetom, slobodno kretanje i zaštitu od vanjskog utjecaja za normalno funkcioniranje cijelog organizma.
https://human35.com/wp-content/uploads/2021/06/Vitiligo.jpg
https://human35.com/wp-content/uploads/2021/05/koza-madez.jpg
Bez kože, ne bismo mogli preživjeti promjene temperature, ne bismo imali zaštitu od oštećenja, ne bismo mogli reagirati na bol niti bismo mogli osjetiti svoj ili tuđi dodir.
https://human35.com/wp-content/uploads/2021/05/koza-madez.jpg
Bez kože, ne bismo mogli preživjeti promjene temperature, ne bismo imali zaštitu od oštećenja, ne bismo mogli reagirati na bol niti bismo mogli osjetiti svoj ili tuđi dodir.
Zanimljivost

Kongenitalna analgezija je rijedak i opasan poremećaj kod kojeg pojedinici ne osjećaju bol. Ne reagiraju na nikakve vanjske podražaje i nikada ne osjećaju fizičku bol.

Kod odraslih – veličine je 1,5 do 2 m2, a teži oko 15% ukupne tjelesne mase.
Debljina kože ovisi o području: na vjeđama je tanka samo 0,5 mm, dok su dlanovi i tabani najdeblji (4 mm).
https://human35.com/wp-content/uploads/2021/06/koza-prst.jpg
https://human35.com/wp-content/uploads/2021/06/koza-prst.jpg
Kod odraslih – veličine je 1,5 do 2 m2, a teži oko 15% ukupne tjelesne mase.
Debljina kože ovisi o području: na vjeđama je tanka samo 0,5 mm, dok su dlanovi i tabani najdeblji (4 mm).
Zanimljivost

Kongenitalna analgezija je rijedak i opasan poremećaj kod kojeg pojedinici ne osjećaju bol. Ne reagiraju na nikakve vanjske podražaje i nikada ne osjećaju fizičku bol.

STRUKTURA KOŽE

Koža se sastoji od tri osnovna sloja - EPIDERMIS, DERMIS I SUBKUTIS koje dalje možemo podijeliti u još podslojeva od kojih svaki od njih ima svoju bitnu ulogu u funkcioniranju i zdravlju kože.

STRUKTURA KOŽE

Koža se sastoji od tri osnovna sloja - EPIDERMIS, DERMIS I SUBKUTIS koje dalje možemo podijeliti u još podslojeva od kojih svaki od njih ima svoju bitnu ulogu u funkcioniranju i zdravlju kože.
Slojevi kože, folikul dlake, žlijezda lojnica, žlijezda znojnica, epidermis, dermis, subkutis

01 Epidermis

Vanjski, površinski sloj kože kojeg vidimo na sebi i drugima, za koji se svakodnevno brinemo, koji je u izravnom dodiru s okolinom i koji čuva integritet kože. Zadržava vodu u tijelu, štiti od infekcija i štetnih vanjskih utjecaja. Ne sadrži krvne žile i živčane završetke.

Prekriven je hidrolipidnom zaštitnom barijerom koja osigurava mekoću i dodatno štiti protiv invazije patogena. Hidrolipidna barijera se sastoji od sebuma, vode i mliječne kiseline.

Ova barijera osigurava zdravu kožu koja ima blago kiseli pH oko 5.5.

Ovdje pročitajte zašto je pH kozmetičkih proizvoda bitan za kožu.

Epidermis je sastavljen od 5 podslojeva :
Rožnati sloj (stratum corneum)

Površinski mrtvi sloj s 25 do 30 slojeva stanica. Stanice se u ovom sloju ljušte, a zamjenjuju ih stanice iz zrnatog ili svijetlog sloja kod stopala i dlanova. Ovdje nalazimo i otvore žlijezda lojnica i znojnica.

Svijetli sloj (stratum lucidum)

Dodatni sloj na koži stopala i dlanova koja su izložena trenju i vanjskim pritiscima, s gusto poredanim stanicama.

Zrnati sloj (stratum granulosum)

Sloj u kojem stanice postaju plosnatije i generiraju velike količine keratina.

Nazubljeni sloj (stratum spinosum)

Sloj u kojem keratinociti započinju sintezu keratina.

Temeljni ili bazalni sloj (stratum germinativum)

Posljednji sloj u kojem se proizvode keratinociti i melanociti.

https://human35.com/wp-content/uploads/2021/05/djevojke-obrnuto-okrenute.jpg
https://human35.com/wp-content/uploads/2021/05/ruke-piramida.jpg

Za boju epidermsa je zaslužan pigment melanin kojeg proizvode stanice melanociti.

ULOGA MELANINA
  • Absorbira UV zrake i prevenira oštećenja u stanicama DNK
  • Određuje boje očiju i kose
  • Brani kožu pod utjecajem sunca potamnjivanjem
Zanimljivost

Albino koža ne proizvodi melanin.

bt_bb_section_top_section_coverage_image

02 Dermis

Unutarnji, čvrsti, najdeblji sloj kože između epidermisa i subkutisa, građen od vezivnog tkiva, pomaže održavati volumen kože, podupire epidermis i ublažava udarce i ozljede.

Možemo ga podijeliti u dva podsloja:

Papilarni sloj
Gornji sloj uz epidermis, sačinjen od labavog vezivnog tkiva. Ima izbočine nalik prstima koje dodiruju epidermis. One epidermisu daju kvrgavu površinu i odgovorne su za jedinstvene uzorke koje imamo na vrhovima prstiju.
Papilarni sloj
Gornji sloj uz epidermis, sačinjen od labavog vezivnog tkiva. Ima izbočine nalik prstima koje dodiruju epidermis. One epidermisu daju kvrgavu površinu i odgovorne su za jedinstvene uzorke koje imamo na vrhovima prstiju.
Retikularni sloj
Dublji sloj uz subkutis, izgrađen od gustog, nepravilno organiziranog vezivnog tkiva. Proteinska vlakna iz ovog sloja koži daju njezinu čvrstoću i elastičnost.

Što sve čini dermis - dermisom?

Što sve čini dermis - dermisom?

Kolagen

Protein koji osigurava strukturnu podršku i snagu kože

Elastin

Protein koji omogućuje elastičnost kože

Retikularna vlakna

Tvore finu mrežu koja djeluje potporno

Fibroblasti i makrofagi

Stanice koje su neophodne za zacjeljivanje rana

Mastociti

Stanice koje proizvode histamin i heparin kao odgovor na izloženost patogenima

Neutrofili i limfociti

Stanice koje se mobiliziraju iz krvnih žila u okolna tkiva kao odgovor na traumu

Zanimljivost

Elastinska vlakna mogu popucati, npr. u trudnoći, što rezultira svijetlim linijama koje prepoznajemo kao strije.

https://human35.com/wp-content/uploads/2021/05/ruka-stisnuta-koza-na-bedru.jpg

U dermisu se nalaze:

Žlijezde lojnice

Smještene su uz korijen dlake, stvaraju i odvode sebum na površinu kože. Koža na licu i tjemenu sadrži najviše žlijezda lojnica, dok ih uopće nemamo na dlanovima i tabanima.

Ovisno o aktivnosti žlijezda lojnica, odnosno stupnju masnoće, razlikujemo normalnu, masnu, mješovitu i suhu kožu.

  • Normalna: adekvatna protočnost sebuma
  • Masna: pojačana aktivnost žlijezda lojnica koje izlučuju prekomjernu količinu sebuma
  • Mješovita: aktivnost žlijezda lojnica najveća je u t-zoni
  • Suha: žlijezde lojnice ne luče potrebnu količinu sebuma
https://human35.com/wp-content/uploads/2021/05/muskarac-znoj.jpg
Žlijezde znojnice

Stvaraju i odvode znoj na površinu kože.

Znoj se sastoji od 99% vode, a preostalih 1% čine natrij, urea, mliječna kiselina i kalij.

U umjerenim klimatskim uvjetima proizvodimo u prosjeku 500 ml znoja dnevno, bez obzira je li nam vruće ili ne. Ta količina može porasti na čak 10 ili više litara dnevno u vrućoj klimi, tijekom konzumacije začinjene hrane i vježbanja.

Svaka osoba ima oko 2 – 5 milijuna žlijezda znojnica po cijelom tijelu, a najviše ih je ispod ruku, na dlanovima i na tabanima.

Osjetilni receptori

Mehanoreceptori reagiraju na mehaničke podražaje poput dodira, tlaka i vibracije.

Termoreceptori su slobodni živčani završeci koji razlikuju toplo i hladno.

Nociceptori osjećaju bol i osjetljivi su na faktore koji oštećuju tkivo, na primjer udarac.

Krvne žile

Opskrbljuju kožu hranjivim tvarima i kisikom te odvode stanični otpad i nusprodukte. Krvne žile također prenose vitamin D stvoren u koži do ostatka tijela.

Limfne žile

Osiguravaju protok limfe, mliječne tvari koja sadrži stanice imunološkog sustava koje se bore protiv infekcije i napadajućih mikroorganizama.

U dermisu se nalaze:

Žlijezde lojnice

Smještene su uz korijen dlake, stvaraju i odvode sebum na površinu kože. Koža na licu i tjemenu sadrži najviše žlijezda lojnica, dok ih uopće nemamo na dlanovima i tabanima.

Ovisno o aktivnosti žlijezda lojnica, odnosno stupnju masnoće, razlikujemo normalnu, masnu, mješovitu i suhu kožu.

  • Normalna: adekvatna protočnost sebuma
  • Masna: pojačana aktivnost žlijezda lojnica koje izlučuju prekomjernu količinu sebuma
  • Mješovita: aktivnost žlijezda lojnica najveća je u t-zoni
  • Suha: žlijezde lojnice ne luče potrebnu količinu sebuma
Žlijezde znojnice

Stvaraju i odvode znoj na površinu kože.

Znoj se sastoji od 99% vode, a preostalih 1% čine natrij, urea, mliječna kiselina i kalij.

U umjerenim klimatskim uvjetima proizvodimo u prosjeku 500 ml znoja dnevno, bez obzira je li nam vruće ili ne. Ta količina može porasti na čak 10 ili više litara dnevno u vrućoj klimi, tijekom konzumacije začinjene hrane i vježbanja.

Svaka osoba ima oko 2 – 5 milijuna žlijezda znojnica po cijelom tijelu, a najviše ih je ispod ruku, na dlanovima i na tabanima.

Osjetilni receptori

Mehanoreceptori reagiraju na mehaničke podražaje poput dodira, tlaka i vibracije.

Termoreceptori su slobodni živčani završeci koji razlikuju toplo i hladno.

Nociceptori osjećaju bol i osjetljivi su na faktore koji oštećuju tkivo, na primjer udarac.

Krvne žile

Opskrbljuju kožu hranjivim tvarima i kisikom te odvode stanični otpad i nusprodukte. Krvne žile također prenose vitamin D stvoren u koži do ostatka tijela.

Limfne žile

Osiguravaju protok limfe, mliječne tvari koja sadrži stanice imunološkog sustava koje se bore protiv infekcije i napadajućih mikroorganizama.

https://human35.com/wp-content/uploads/2021/05/muskarac-znoj.jpg
https://human35.com/wp-content/uploads/2021/05/muskarac-dlake.jpg

Korijen ili folikul dlaka

Dlake su sačinjene od keratina i prisutne na cijelom tijelu osim na dlanovima i tabanima.
Folikul dlake regulira njezin rast.
Fine dlačice u nosnoj šupljini nazivamo vibrise (vibrissae), a dlake u vanjskom uhu tragi.
Boja dlake, odnosno vlasi, ovisi o količini melanina u folikulu, a starenjem dlake sijede zbog nakupljanja zraka i smanjenja količine melanina.

Dlake su sačinjene od keratina i prisutne na cijelom tijelu osim na dlanovima i tabanima.

Svaka dlaka ima svoj folikul, živac i opskrbu krvlju iz dermisa.

Fine dlačice u nosnoj šupljini nazivamo vibrise (vibrissae), a dlake u vanjskom uhu tragi.

Boja dlake, odnosno vlasi, ovisi o količini melanina u folikulu, a starenjem dlake sijede zbog nakupljanja zraka i smanjenja količine melanina.

Zanimljivost

Hirzutizam je naziv za pretjeranu dlakavost kod žena koja najčešće nastaje kao rezultat genetskih ili hormonalnih čimbenika.

03 Subkutis

Subkutis ili potkožno tkivo je najdublji sloj kože. Tehnički nije dio kože, ali pomaže pričvrstiti dermis na ostatak tijela te služi kao izolacijski štit.

Subkutis je sastavljen od:

  • Masnih stanica
  • Vezivnog tkiva
  • Arterija i vena

Na količinu masnog tkiva u ovom sloju utječu genetika, prehrana i stil života.

Visoke razine masnoće pomažu u izolaciji tijela, djeluju kao zaštita za naše kosti i mišiće te sprječavaju gubitak topline. Masni sloj također djeluje kao amortizer za udarce te kao pričuva u slučaju nedostatka energije.

Arterije i vene u subkutisu povezane su s malim arteriolama i kapilarima, koje opskrbljuju dermis krvlju.

Kod muškaraca ovaj je sloj najdeblji na trbuhu i ramenima, a kod žena na bokovima, bedrima i stražnjici.

Drugi naziv za subkutis je hipodermis.

Zanimljivost

Stanjivanje subkutisa s godinama jedan je od razloga zašto su stariji ljudi skloniji hipotermiji.

https://human35.com/wp-content/uploads/2021/05/koza-zena-subkutis.jpg
Zanimljivost

Stanjivanje subkutisa s godinama jedan je od razloga zašto su stariji ljudi skloniji hipotermiji.

Što sve utječe na kožu

Određeni faktori mogu imati velik utjecaj na izgled i zdravlje kože. Sami ne možemo utjecati na unutarnje faktore, ali vanjskih faktora moramo biti svjesni kako bismo kožu maksimalno održavali zdravom i očuvanom.

Unutarnji faktori
1. Uvjetuje biološko starenje: ima velik utjecaj na regeneraciju stanica, propadanje vezivnog tkiva i raspadanje elastičnih vlakana što rezultira opadanjem tonusa i gubitkom čvrstoće.
2. Utječe na pojavu određenih kožnih stanja i bolesti poput rozaceje, atopijskog dermatitisa, psorijaze, vitiliga, podočnjaka...
1. Hormonalne fluktuacije utječu na pojačano izlučivanje sebuma i pojavu akni, koje su najčešće prisutne na donjem dijelu lica, čeljusti, vratu i bradi.
2. Tijekom trudnoće potiču hiperprodukciju melanina što dovodi do hiperpigmentacijskih promjena na koži koje često nazivamo i "trudničkom maskom".
Vanjski faktori
1. Kontinuirano izlaganje suncu, odnosno UVA i UVB zračenju valne duljine 245nm - 290nm, uzrokuje fotostarenje. Prodiranjem UV zračenja duboko u kožu dolazi do kroničnih oštećenja elastičnih i kolagenskih vlakana, što rezultira ubrzanim starenjem kože. Znakovi starenja koje vidimo na koži su suhoća, gubitak elasticiteta, hiperpigmentacije, proširene kapilare i bore. UV zračenje oštećuje kožu na staničnoj razini i povećava rizik od razvoja melanoma.
2. Pogoršava simptome rozaceje povećavajući protok krvi na površini kože.
TEMPERATURA
1.Hladnoća i niska vlažnost zraka dovode do isušivanja kože.
2.U uvjetima visokih temperatura i vlažnog zraka, žlijezde znojnice proizvode više znoja.
Agresivni, lužnati čistači oštećuju hidrolipidnu barijeru i funkciju stratum corneuma. Osim toga, s kože odstranjuju i one, za naš mikrobiom, “prijateljske” bakterije te kožu ostavljaju podložnom infekciji.
STIL ŽIVOTA
Pušenje, solarij, dijeta bez nutritivno bogatih namirnica, stres... Pojačani stres potiče androgene hormone. Kod žena se luči manja količina androgena, tako da iznenadno i naglo podizanje razine androgena uslijed stresnih životnih okolnosti može značajno pogoršati akne. Ispitivanjem na uzorku od 4 000 žena s aknama u dobi od 25 do 40 godina ustanovljeno je da je da je stres uzrok akni u 50% slučajeva.

JA SAM SVEMOĆNA

bt_bb_section_bottom_section_coverage_image

KOŽA JE BARIJERA

KOŽA JE BARIJERA

Čvrstoću koži daje KERATIN – netopljivi protein strukturalne i protekivne funkcije

DEBLJINA KOŽE OVISI O NJEZINOJ IZLOŽENOSTI TRENJU I VANJSKIM PRITISCIMA.
01234567890                     ,01234567890

mm

Očna vijeđa
01234567890

mm

Peta
https://human35.com/wp-content/uploads/2021/06/dva-muskarca.jpg
https://human35.com/wp-content/uploads/2021/06/oziljci-na-tijelu.jpg
Na koži živi više od milijun mikroorganizama po četvornom centimetru.
Oni nisu opasnost ukoliko koža nije oštećena, no ako postoji TRAUMA NA KOŽI mogu izazvati infekciju koja se očituje crvenilom, bolom, oteknućem i pireksijom.

OD TRAUME DO ZACJELJIVANJA

Pojačano krvarenje dovodi bijele stranice i makrofage do ozljede na koži kako bi se borili protiv infekcije i izvršili svoju funkciju obnavljanja tkiva.

OD TRAUME DO ZACJELJIVANJA

Pojačano krvarenje dovodi bijele stranice i makrofage do ozljede na koži kako bi se borili protiv infekcije i izvršili svoju funkciju obnavljanja tkiva.

Na koji način koža komunicira preveliku izloženost sunčevim zrakama?

Neodgovorno izlaganje suncu koje će se razviti u crvenilo pa u taman ten nije način da koži učinimo dobro! Eritem i opeklina su odgovor na širenje krvnih žila u dermisu uzrokovanih upalom.

Na koji način koža komunicira preveliku izloženost sunčevim zrakama?

Neodgovorno izlaganje suncu koje će se razviti u crvenilo pa u taman ten nije način da koži učinimo dobro! Eritem i opeklina su odgovor na širenje krvnih žila u dermisu uzrokovanih upalom.

KOŽA NAS ŠTITI

od infekcija i kemikalija

od UV zračenja

od gubitka topline

KOŽA JE SPREMIŠTE

Vode
aktivira se u situacijama kod drastičnog opadanja volumena krvi (krvarenje)
Energije
u obliku masnog tkiva
D vitamina
steroidna struktura ga prije čini hormonom nego vitaminom i nužan je za zdravlje cijelog organizma
bt_bb_section_top_section_coverage_image
bt_bb_section_bottom_section_coverage_image

Tijelo zahvaljujući koži može preživjeti u rasponu temperatura iz okoline od -52°C do +49°C

https://human35.com/wp-content/uploads/2021/06/koza-zena-privucene-noge.jpg

Tijelo zahvaljujući koži može preživjeti u rasponu temperatura iz okoline od -52°C do +49°C

Iznimno važna funkcija kože je održavanje temperature tijela na oko 37°C. Ova temperatura je nužna za normalno funkcioniranje staničnih enzima u tijelu.
Hipotalamus (termoregulacijski centar u mozgu) regulira promjene unutar kože obzirom na promjene u temperaturi iz okoliša.

Prijenos i regulacija topline

Kada temperatura tijela raste, krv prenosi toplinu na površinu kože. Krvne žile se šire i koža postaje topla na dodir i roze do crvene boje.

Na koje sve načine tijelo gubi toplinu

Konvekcija

toplina se gubi strujanjem/gibanjem zraka

Kondukcija

toplina se gubi u direktnom kontaktu kože sa hladnim objektima

Radijacija

zračenje topline smanjuje unutarnju energiju tijela

Evaporacija

voda konstantno hlapi s površine tijela što uzrokuje kontinuirani gubitak topline

Na koji sve način tijelo zadržava temperaturu

Primjerice, u doticaju kože s hladnom vodom opskrba kože krvlju i proizvodnja znoja se smanjuju. Na taj se način toplina zadržava u dubljim slojevima tijela, bliže unutarnjim organima koji su dodatno zaštićeni masnim tkivom.

Tijelo aktivira dlake na površini kože: skupina malih mišića podiže dlaku vertikalno u odnosu na kožu – ježenje (kod životinja to ima puno veći toplinski efekt na kožu).

Drhtanje se pojavljuje kao reakcija kada se tijelo pothladi. Radi se o nenamjernoj mišićnoj reakciji u obliku kontrakcije kojoj je cilj proizvesti toplinu.

Koža je najveći senzorički organ

Sposobnost kože da osjeti i prenese informaciju o kontaktu s vanjskim svijetom omogućava mozgu pravovremenu interpretaciju potencijalne opasnosti i prevenciju njezina oštećenja.
Što sve osjetimo zahvaljujući koži?
hladno
glatko
toplo
grubo
uzbuđenje
pritisak
svrbež
vibracije
škakljanje
bol
bt_bb_section_top_section_coverage_image

JA SAM SVIJET U MALOM

Gornji sloj epidermisa dom je milijunima mikroorganizama – bakterija, gljiva, parazita i virusa koji žive u zajednici koja se naziva mikrobiom kože. Mikrobiom kože uči naš imunološki sustav kako da se obrani od patogena koji uzrokuju bolesti.

Mikrobiom u prosjeku teži oko 1,5 kilogram, jednako kao i ljudski mozak.

Mikrobiom je poput otiska prsta – jedinstven!

Mikrobiom je poput otiska prsta – jedinstven!

Većina je ljudi dom sličnoj, ali ne i identičnoj zajednici mikroorganizama koji obitavaju na našoj koži. Neke su razlike nastale zbog starosti i okoline.

Dob, spol i etnička pripadnost najvažniji su čimbenici koji su specifični za pojedinačnog domaćina i utječu na mikrobiom kože.

Već pri porodu dolazi do inicijalne kolonizacije kože novorođenčeta, čiji se mikrobiom odrastanjem razvija.

Nakon rođenja, ključni čimbenici koji utječu na rast mikroba na koži uključuju:

pH kože
UV zračenje
Vlaga
Interakcije s drugim mikroorganizmima
Temperatura
Imunitet domaćina
Omjer kisika i ugljičnog dioksida
Genetika
Double exposure gloved hand holding a petri dish with bacteria growth.

Samo na našoj koži identificirano je oko 1000 različitih vrsta mikroorganizama.

Glavni mikroorganizmi na koži su:

  • aerobni difteroidi (Corynebacterium, Brevibacterium)
  • anaerobni difteroidi (Cutibacterium acnes, Cutibacterium granulosum)
  • aerobni koki (S. epidermidis)
  • gljivica Malassezia spp

Kožu možemo topografski podijeliti na tri područja: suha, vlažna i masna područja. Ovisno o uvjetima koji prevladavaju na određenim dijelovima na koži, mijenja se sastav mikrobioma.

  • Suha
  • Vlažna
  • Masna

Suha područja su potkoljenice, stražnjica, donji dio leđa i vršci prstiju šaka. Na suhim područjima nalazi se najraznovrsniji i najnestabilniji mikrobiom.

Pronalazimo:

  • Actinobacteria
  • Firmicutes
  • Proteobacteria
  • Bacteroidetes
  • Cyanobacterie
  • G- bakterija

Vlažna područja su npr. pazušne jame, prepone, pupak. Tu obitavaju najčešće:

  • Corynebacterium spp.
  • Staphylococcus spp.
  • Streptococcus spp.
  • Pseudomonas

Na masnim područjima kao što su npr. čelo, nosna krila, iza uha, leđa, mikrobiom je najstabilniji zbog specifičnih uvjeta koji odgovaraju:

  • Cutibacterium spp.
  • Malassezia spp.
  • Corynebacterium spp.
bt_bb_section_bottom_section_coverage_image

Nevidljivi čuvari zdravlja kože

Ljudi žive u simbiozi s mikroorganizmima. Simbioza je bliska, često dugotrajna interakcija dvaju organizama različitih vrsta, zbog obostrane koristi. Koža bakterijama pruža stanište i hranjive sastojke, dok bakterije štite kožu, a time i tijelo, od prodiranja patogena – klica koje uzrokuju bolesti.

Prečestim čišćenjem kože lužnatim proizvodima i čestom upotrebom antibiotika može doći do poremećaja mikrobioma – disbioze što je stanje slabe raznolikosti mikrobioma i preduvjet je za nastanak određenih kožnih bolesti.

Rozaceja
Demodex folliculorum i Demodex brevis te bakterija B. oleronius smatraju se okidačem rozaceje.
Akne
Cutibacterium acnes igraju važnu ulogu u nastanku akni.
Atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis

Staphylococcus aureus kolonizira kožu pogođenu atopijom.
Psorijaza

Psorijaza

Raznolikost bakterija je smanjena, dominiraju Firmicutes, a Actinobacterie su reducirane.
Seboreički dermatitis / perut

Seboreički dermatitis / perut

Nastaje pod utjecajem prerazmnoženosti kvasnice Malassezie.
Atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis

Staphylococcus aureus kolonizira kožu pogođenu atopijom.
Psorijaza

Psorijaza

Raznolikost bakterija je smanjena, dominiraju Firmicutes, a Actinobacterie su reducirane.
Seboreički dermatitis / perut

Seboreički dermatitis / perut

Nastaje pod utjecajem prerazmnoženosti kvasnice Malassezie.

SPECIFIČNOSTI NAŠE KOŽE

SPECIFIČNOSTI NAŠE KOŽE

Pjegica koja je neponovljiva. Madež koji ne dijelimo ni sa kim. Bora koja priča samo našu priču. Ožiljak koji otkriva da iza nas stoji iskustvo. Koža nas čini jedinstvenima.

Često očekujemo od nje da bude savršena. Često ju krivimo za vlastitu nesigurnost, no nije li zapravo savršena? Osim što je organ bez kojeg ne bismo preživjeli ni jednu stotinku sekunde, bez nje ne bismo prepoznali dodir, ne bismo bili u mogućnosti zacijeliti, toplo i hladno koštalo bi nas života… ne bismo imali povijest niti priču, ne bismo nikome ničime pripadali.

Hiperpigmentacija

Smećkaste mrljice na koži koje nastaju uslijed hiperprodukcije melanina zbog izlaganja UV zračenju, ali i zbog genetske predispozicije i tijekom hormonalnih promjena u trudnoći.

Madeži

Dobroćudne, vrlo česte promjene na koži. Riječ je o malim, obično tamnosmeđim do crnim kožnim izraslinama koje se razvijaju iz melanocita.

Vitiligo

Autoimuna promjena, gubitak kožnih melanocita koji uzrokuje stvaranje različito velikih područja depigmentacije kože. Pogađa 0,5 do 2% ljudi.

Rozaceja

Kronično, vaskularno oboljenje kože kojeg karakterizira crvenilo središnjeg dijela lica (obrazi, nos).

Akne

Najčešće oboljenje kože, sve češće prisutno i u odrasloj dobi. Akne se javljaju kada se folikuli dlake začepe kombinacijom mrtvih stanica i sebuma.

Postupalni eritem

Ružičaste ili smećkaste mrljice koje zaostaju na koži nakon akne.

Bore

Linije, odnosno nabori na površini kože koje se pojačano javljaju nakon 25. godine života, i to primarno na licu (uz vrat i ruke) jer upravo na licu postoji značajna mimika i značajno je izloženo štetnom UV zračenju. Okolišni i genetski čimbenici, ali i način života koji uključuje pušenje i konzumaciju alkohola, dehidraciju, nezdrave životne navike i dugotrajnu izloženost suncu, značajno utječu na preuranjeni razvoj bora.

Pore

Normalna struktura kože. Omogućuju znoju i sebumu da izađu na površinu kože, hlade i održavaju kožu zdravom. Mogu biti proširene kod pojedinaca s pojačanim lučenjem sebuma, ali i zrela koža zbog propadanja potporne strukture dermisa može pokazivati znakove širenja pora.

Ožiljci

Bilo koja ozljeda kože, poput posjekotine i opekline, koja zahvaća retikularni sloj kože, zacijelit će ožiljkom.

Keloidi

Glatke, blago ružičaste i izdignute izrasline vezivnog tkiva koje se šire, a nastaju iznad područja ozljede ili preko kirurških rana.

vitiligo affected skin parts on female legs and  arms
bt_bb_section_top_section_coverage_image
bt_bb_section_bottom_section_coverage_image

Moja boja je moja jedinstvena ljepota

Boja koja otkriva pripadnost obitelji, rasi, ovoj planeti. Varijacije u boji ljudske kože su njezino evolucijsko obilježje i svojstvo prilagodljivosti koje korelira sa specifičnim geografskim karakteristikama i količini izloženosti, a time i otpornosti prema suncu.

Voices. Hands of people's crows in touch isolated on grey studio background. Concept of human relation, community, togetherness, symbolism. Light and weightless touching, creating one unit.

Fitzpatrickova skala razvijena je 1975. godine.

Indicira tko je, ovisno o fenotipu, sklon izgorjeti na suncu, a povećani rizik od opekline uslijed nezaštićenog izlaganja UV zračenju može povećati rizik za obolijevanje od raka kože.

Tip I

blijeda, bijela koža, lako izgori na suncu, nikad ne tamni

Tip II

bijela, svijetla koža, obično izgori na suncu, teško tamni

Tip III

svijetla do maslinasta koža, ponekad izgori na suncu, polako tamni

Tip IV

srednje smeđa koža, rijetko izgori na suncu, brzo tamni

Tip V

smeđa do tamnosmeđa koža, rijetko izgori na suncu, tamni lako i brzo

Tip VI

tamnosmeđa do crna koža, nikad ne izgori na suncu, tamni izrazito lako

Oni među nama koji imaju više melanina (tamna koža, kosa, oči) imaju nešto bolju prirodnu zaštitu od negativnog djelovanja UV zračenja od izrazito svjetloputih ljudi. No, UV oštećenje nije uvijek vidljivo golim okom i zato je fotozaštita kod izlaganja suncu bitna.

Svi fototipovi, čak i fototipovi V i VI, mogu razviti rak kože, a također mogu pokazivati i znakove preuranjenog starenja kože kao rezultat pretjerane izloženosti UV zračenju.

POWERED BYSKINTEGRA
bt_bb_section_top_section_coverage_image